Last minute Hrvaška - Do 50% cenejša ponudba

Smještaj

Otok Krk pripada Kvarnerskoj skupini otoka smještenoj u sjevernom Jadranu između poluotoka Istre na zapadu te Hrvatskog Primorja na istoku. Okružen je Vinodolskim kanalom s istočne, Riječkim zaljevom sa sjeverozapadne iKvarnerićem s jugozapadne strane. Trokutastog je oblika ili točnije oblika nepravilnog četverokuta.

Obala

Obala duga 219,12 km tvori brojne uvale (Voz, Sepen, Beli Kamik, Čavlena, Konobe, Stara Baška, Stipanja...), zaljeve (Omišaljski, Krčki, Soline), drage (Puntarska, Bašćanska, Zala) i prirodne luke (Peškera, Malinska, Lagdimor,Vela i Mala Luka, Kijac). Rezultat toga je visoki koeficijent razvedenosti obale otoka Krka od 2,6.

Uvala Konobe na jugozapadu otoka, nedaleko Punta.

Obala otoka Krka u Riječkom zaljevu je niska i pristupačna, u Kvarneriću je djelomično niska i razvedena, s brojnim uvalama među kojima je najveća Puntarska draga. Najdulja obala, ona u Vinodolskom kanalu, može se podijelit u tri cjeline. Južna je izrazito strma gdje se vrhovi od preko 400 metara gotovo okomito spuštaju u more. To je područje izrazitog krša na kojem obitavaju bjeloglavi supovi pa je proglašeno ornitološkim rezervatom. S obzirom da je skoro potpuno nepristupačna, nije naseljena. Srednji dio je manje strm te pristupačniji, naročito oko uvale Soline. Sjeverni dio pruža se između uvale Slivanjska i uvale Voz. Taj dio naziva se Košćera. Tu je obala ponovno strma i potpuno nepristupačna, ali je bitno niža od one na južnom dijelu istočne obale.

Nekad najveći

Otok Krk ima površinu od 405,78 km². Sve do 1993. godine Krk se smatrao najvećim jadranskim otokom. Početkom te godine, Geodetski Zavod Rijeka modernim računalnim mjerenjima dobio je podatak da su otoci Krk i Cres potpuno identične površine, a što je u javnosti izazvalo senzaciju jer se Krk smatrao većim od Cresa za oko 5 km², a i jer je djelovalo nevjerojatnim da dva susjedna otoka imaju potpuno identičnu površinu. Razlog da su se desetljećima pogrešno prikazivale površine ovih dvaju otoka je u tome što je mjerenje njihovih površina prvi i posljednji put bilo 1823. godine, a od tada su podaci bili samo prepisivani.

Međutim, s obzirom da se razina Jadranskog mora postepeno podiže, a obale otoka Cresa su strmije od onih na Krku, za očekivati je da će u skoroj budućnosti Cres postati najvećim otokom u Jadranu.

Krčko otočje

Otočić Sveti Marko i Krčki most.

Iako se vrlo rijetko koristi pojam krčko otočje (arhipelag), ono postoji. Njega, uz Krk, čine: Prvić s 12,76 km² i Plavnik s 8,64 km² površine te nekoliko manjih otočića: Mali Plavnik, Sveti Markokoji služi kao glavni nosač „Krčkog Mosta“, Galun ispred Stare Baške, Kirinčić ili Školj u zaljevu Soline, Kormati u blizini Plavnika, Zečevo u Vinodolskom kanalu, a koji su kameni, goli otoci bez većeg raslinja, te Košljun u Puntarskoj dragi, njima sušto suprotan, vrlo bogat vegetacijom zbog čega je proglašen rezervatom šumske vegetacije, a i naseljen jer je na njemu franjevačkisamostan.

Krajobraz

Otok Krk, satelitska snimka; jasno se razaznaju ogoljeli, gorski masiv na istoku i prostrani, valoviti, vegetacijom bogati zapadni dio otoka.

• 1. S obzirom na prirodno-zemljopisne osobine, otok Krk se dijeli na mali sjeverni, prostrani središnji te visoki južni dio.

Sjeverni Krk

Linija koja razdvaja sjeverni i srednji Krk prolazi od uvale Sepen do zaljeva Soline. Sjeverni dio apartmaji hrvaška pokriva samo 34 km² ili 8,4 % površine otoka. To je zapravo visoravan na oko 60 m visine na kojoj je, zbog vapnenačke podloge i jakih udara sjevernog vjetra bure, vegetacija degradirana i prevladava golet, osim na zapadnom zaštićenijem dijelu oko Omišlja – i obala je u tom području pristupačnija.

Špilja Biserujka.

Istočna obala, Košćera, djeluje poput kamenog zida visokog 40-etak metara. Na tom su djelu pristupačne jedino uvale Voz i Peškera. Vapnenačka građa dovela je do stvaranja najveće špilje na otoku i jedne od najposjećenijih u Hrvatskoj – Biserujke. Ona se nalazi nedaleko Rudina, uz Omišalj jedinog naselja u ovom dijelu otoka.

Središnji Krk

Središnji Krk obuhvaća najveći dio otoka. To je prostran kraj valovitog reljefa s mnogo vrtača (ponikvi) i brdašca koja rijetko prelaze 200 metara. Osnov tla čine vapnenačke i dolomitske stijene koje su sklone raspadanju i stvaranju rastresitog tla koje je pomiješano s humusom pogodovalo bujnoj vegetaciji, a time i fauni. To je glavni razlog velikoj naseljenosti ovog dijela otoka na kojem je od ukupno 68 otočnih naselja smješteno čak 60.

U zapadnom području, na terasastoj obali koja se blago spušta prema moru smješteni su Njivice, Malinska, Krk, a u uvali Valbiska se nalazi i trajektno pristanište. Najzapadniju cjelinu čini kraj koji se naziva Šotovento. Šotovento obuhvaća 10 naselja smještenih podno nekoliko brda koja ga štite od bure, a po čemu je i dobio naziv (tal. Soto vento – ispod vjetra, zavjetrina).

Pogled s Cresa na središnji dio otoka Krka.

U sredini otoka su dva jezera: Jezero kraj Njivica i Ponikve između Malinske i Krka. Nastala su apartmaji hrvaška taloženjem aluvijalnih bujičnih nanosa koji su stvorili nepropusnu, ilovu koru što je omogućilo neprotjecanje tj. sakupljanje vode. Oba jezera služe za vodoopskrbu otoka, ali s obzirom da je voda iz njih slabe kvalitete za piće i da u ljetnim mjesecima često dolazi do pomanjkanja vode, u novije vrijeme se pristupilo spajanju krčke vodoopskrbne mreže s onom Grada Rijeke, koja ima ogromne kapacitete i izvrsnu kvalitetu vode. Osim toga, područje Jezera je zaštićeno kao ornitološki rezervat zbog velike raznovrsnosti i broja ptica, pretežno selica, koja se tu gnjezde.

Trajekt od Krka do Cresa.

Istočni dio središnjeg Krka čine uzvisine oko Dobrinja te dva polja: Vrbničko (Vrbansko) i Dobrinjsko. Za razliku od Vrbničkog koje je u potpunosti iskorišteno za poljoprivredu tj. vinogradarstvo, Dobrinjsko je polje potpuno zapušteno i zarašćeno apartmaji hrvaška gustom šumskom vegetacijom. Kroz oba polja teku potoci, a u tom je kraju i više izvorišta koja se također koriste za vodoopskrbu; najznačajniji su Ogreni kraj Dobrinja i Paprate kraj Risike. Istočna je obala niska samo oko uvale Soline, a zatim se postepeno diže. Na njoj su najveća naselja Vrbnik i Šilo.